S maslinovom grančicom u trombunu
m
Minulo je 80 godina od kada su 1929. g. donesena Pravila „Lumbardijera sv. Vlaha“, Društva utemeljenog još davne 1847. g. u Dubrovniku. Tada se pucalo iz raznih oružja, kao što su: kubure, štuci, puške i mužari, no zbog nezgoda koje su se događale pri uporabi oružja, upravo donošenjem Pravila ostvaruje se odluka da se saliju jednoobrazni trombuni s kundakom od orahova drva i grbom sv. Vlaha na brončanoj cijevi. Iz Pravila Društva iščitava se njegova svrha i cilj: podržavanje starog narodnog običaja Grada Dubrovnika kao i njegove okolice i to ono starinsko lumbardanje, prigodom narodnih svečanosti, a poimence pri svečanosti sv. Vlaha, zaštitnika i pokrovitelja Grada.
m
Današnji dubrovački trombunjeri, čije je postojanje duga vijeka, sačuvali su sjećanje na činjenicu kako je Fešta sv. Vlaha »pod Republikom«, bila i jedinstvena prigoda za smotru vojnih snaga ..male državice”. Čuvaju trombunjeri i uspomenu na davnu bratovštinu bombardijera — topnika, utemeljenu u 16. st., a nasljeduju i povijesne nazive, jer se u Dubrovniku bombardijere (osobe koje su izrađivale artiljeriju i njom pucale) nazivalo i lumbardijerima, s obzirom da se bio uvriježio naziv lumbarda, a „lumbardat“ je značilo pucati iz bilo kojeg vatrenog oružja.
m
Kroz povijesnicu dubrovačkih trombunjera mogla bi se ispričati cijela storija o razvoju naoružanja u drevnom Dubrovniku, koji je prvu ljevaonicu topova osnovao već 1410. g. (Beč 1472., Prag 1421., Rusija 1474.), angažiravši jednog od najpoznatijih ljevača topova i zvona Ivana Rabljanina u stalnu službu Grada. Nedaće povijesti, zabrane i gašenja Društva trombunjera. prekidale su njihovo djelovanje, no 1971. g. Društvo je obnovljeno, a pamtimo naše drage trombunjere u vrijeme Domovinskog rata, kada nisu pucali, već su dostojanstveno koračali u procesiji sv. Vlaha sa zataknutom maslinovom grančicom u trombunu. Danas, u hrvatskoj državi, dubrovački su trombunjeri član Udruge povijesnih postrojbi hrvatske vojske.
m
Trombunjeri sudjeluju u svim važnijim svečanostima Grada, no sastavni su dio ceremonijala Fešte sv. Vlaha, najsvečanije i najdraže dubrovačke svečanosti, a njihovo gromko oglašavanje usađeno je ne samo u memoriju Fešte, već je nezaobilazni sadržajni, scenografski i nadasve zvučni okvir slavljenja svog Parca.
m
Maja Nodari, Turistička zajednica grada Dubrovnika, 2016.